Krapinsko-zagorska županija raspolaže nizom povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti, te kao takva predstavlja pravi biser u Republici Hrvatskoj. Shodno tome, u županiji je potrebno još više poraditi na zaštiti prirode i prirodnih vrijednosti, koje bi omogućile razvoj turizma par excellence. Treba istaći, da se 27 posto površine Parka prirode Medvednica nalazi na području Krapinsko-zagorske županije, da na tom prostoru ”obitava, ovisno o kategorijama ugroženosti, 17 vrsta sisavaca, 6 vrsta ptica, 3 vrste gmazova, 23 vrste riba i čak 43 biljne vrste o kojima smo svi dužni posebno skrbiti.” (Željko Španjol i Ivan Martinić: ”Zaštićene prirodne vrijednosti Krapinsko-zagorske županije”, str. 9.)
Nadalje Krapinsko-zagorska županija prostire se na površini od 122 422 ha, od čega 70 500 ha otpada na poljoprivredno zemljište, a 43 000 ha otpada na šume. Bogatstvo naše županije čine još planine: Ivanščica, Medvednica, Strahinjčica, Maceljska gora, Brezovica, Ravnica, Kunagora, Veternica i Cesargradska gora (planine iznad 500 metara) i rijeke Krapina sa svojim pritokama Reka, Krapinica i Horvatska, te rijeka Sutla, kao i niz gorskih potoka i potočića u kojima se na nekim mjestima uzgaja i pastrva, što samo govori o čistoći tih voda. To sve pokazuje da naša županija, ukoliko zaista želi postati kontinentalni turistički raj u Hrvatskoj, mora u potpunosti zaštititi svoje prirodne vrijednosti proglašenjem Krapinsko-zagorske županije Parkom prirode.
U našoj županiji kao Park prirode zaštićena je samo Medvednica 27 posto, što iznosi 6 052 ha ili 97,4 posto ukupne površine koja je zaštićena, a to je 6 211,58 ha. U zaštićene površine spadaju još: Spomenik prirode Hušnjakovo, Spomenik prirode Gupčeva lipa, Spomenik prirode Horvatove stube – Tisa, Spomenik prirode Hrast kitnjak ”Galženjak”, Značajni krajobraz Zelenjak, Značajni krajobraz područje Sutinskih toplica, Spomenik parkovne arhitekture park oko dvorca u Mariji Bistrici, Spomenik parkovne arhitekture park oko dvorca u Stubičkom Golubovcu, Spomenik parkovne arhitekture park oko dvorca u Mirkovcu, Spomenik parkovne arhitekture park oko dvorca u gornjoj Bedekovčini, Spomenik parkovne arhitekture park oko dvorca u Bežancu, Spomenik parkovne arhitekture park oko dvorca u donjem Oroslavju, Spomenik parkovne arhitekture park oko dvorca u Selnici, Spomenik parkovne arhitekture park oko dvorca Klokovec te Spomenik parkovne arhitekture park oko dvorca u Miljani.
U Krapinsko-zagorskoj županiji zaštićeno je ukupno 6 211,58 ha, a površina županije iznosi 122 422 ha, što znači da je zaštićeno svega 5,1 posto površine županije! Trend u Europi i svijetu je, zaštititi što više vlastitog teritorija, a taj prosjek iznosi blizu 20 posto, dok je u Hrvatskoj to negdje oko 10 posto zaštićenog područja. Iz toga se najbolje vidi koliko zaostajemo u zaštiti naših prirodnih vrijednosti. Mnoge zemlje u svijetu pustinje pretvaraju u zelene oaze sadnjom drveća poput jedne Kine koja će u pustinji Takla Makan površine 400 000 km2 zasaditi milijardu stabala, te čitavu pustinju ozemljiti i ozeleniti, ili jednog Izraela koji također pojedine dijelove pustinje pretvara u zelene krajobraze u kojima se može više nego ugodno živjeti.
Tim putem mora krenuti i Hrvatska koju treba u potpunosti sačuvati kao Park prirode, a naša Krapinsko-zagorska županija neka bude među prvima koja će svoje prirodne, kulturne i povijesne znamenitosti i vrijednosti sačuvati proglašenjem Parkom prirode. Tako ćemo na najbolji način očuvati obilje bogatstva kojima naša županija raspolaže, a ne da županiju pretvorimo u skladište opasnog otpada i veliku ekološku bombu radi neodgovornih politikanata koji gledaju samo svoje osobne interese, a za interese građana baš ih je briga.
Za Krapinsko zagorsku županiju, a isto tako i za Varaždinsku županiju, vrlo bitna je Ivanščica na kojoj se nalazi pravo bogatstvo životinjskog i biljnog svijeta. Prema recentnim znanstvenim istraživanjima, život za nas Zagorce od presudne je važnosti da se i Ivanščica proglasi parkom prirode.
Jedina politička stranka koja na tome inzistira već desetak godina je Zagorska stranka, koja je upućivala pisma i prijedloge županima kao i Skupštinama Krapinsko zagorske i Varaždinske županije. No, izgleda da je to kao gluhom dobro jutro.
Nažalost, Ivanščica se iz dana u dan sve više devastira što kroz „djelatnost lokalnih rapšicera“ koji ilegalno love životinje i nitko im ne može stati na kraj, kao i kroz ilegalnu sječu šume i odvoz drva. Ne poduzme li država i lokalna samouprava i uprava odlučne korake u sprječavanju daljnjeg uništavanja životinjskog i biljnog svijeta, prijeti nam potpuno uništenje flore i faune na Ivanščici.
Stoga bi najbolje bilo proglasiti Ivanščicu Parkom prirode, a u tome najviše mogu pomoći sadašnji župani Krapinsko zagorske i Varaždinske županije kao i domicilne županijske skupštine, a naročito saborski zastupnici u Hrvatskom saboru. Pa gospodo primite se posla!
(M.J.)