Na temelju članka 10. Zakona o političkim strankama („Narodne novine“, broj 76/93, 111/96, 164/98 i 36/01) i članka 43. Statuta Zagorske stranke, na Izvanrednoj Glavnoj izbornoj skupštini, održanoj 05. studenog 2016. godine, usvojena je izmjena Statuta te je usvojen pročišćeni tekst
STATUT ZAGORSKE STRANKE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1
Zagorska stranka je politička stranka koja u Programu i Statutu izražava političke ciljeve djelovanja, oslanjajući se na sve slojeve naroda u Republici Hrvatskoj, a prvenstveno u Hrvatskom zagorju.
Članak 2
Zagorska stranka je pravna osoba, upisana pri nadležnom tijelu državne uprave i za svoje obveze odgovara svojom imovinom. Potvrđuje predložene kandidate za izbore u lokalnu samoupravu i upravu.
II. NAZIV, SJEDIŠTE I ZNAK STRANKE
Članak 3
Naziv stranke je Zagorska stranka. Skraćeni naziv je: ZS. Sjedište stranke je u Zaboku.
Članak 4
O promjeni naziva stranke odlučuje Skupština, a o adresi sjedišta stranke odlučuje Predsjedništvo stranke.
Članak 5
Zagorska stranka ima pečat, znak i zastavu.
Znak ZS-a je sastavljen od međusobno povezanih velikih slova Z i S koja su tamno zelene boje.
Pečat ZS-a je okruglog oblika, a u vanjskom dijelu kruga je tekst Zagorska stranka,sa sjedištem Stranke.
Pečat mogu imati i ustrojstveni oblici stranke, koji uz naziv stranke sadrže naziv ustrojstvenih oblika i njihovo sjedište.
Zastava ZS-a je zelene i plave boje koje simboliziraju zagorske brežuljke te rijeke i jezera. U sredini zastave smješten je znak “ZS” žute boje.
III. ZASTUPANJE
Članak 6
Predsjednik ZS-a zastupa i predstavlja ZS u zemlji i inozemstvu.
Dopredsjednici i Glavni tajnik zastupaju stranku u granicama djelokruga rada prema odredbama Statuta stranke i odlukama Predsjedništva.
IV. CILJEVI, JAVNOST RADA I NAČIN DJELOVANJA
Članak 7
ZS djeluje u skladu s načelima i ciljevima utvrđenim svojim programom, drugim programskim dokumentima i Statutom.
Članak 8
ZS se u svom djelovanju zalaže za svekoliki gospodarski, kulturni, moralni i demokratski preporod i razvoj Hrvatskog zagorja i Republike Hrvatske na načelima demokracije, vladavine prava, socijalne pravde i zaštite čovjekove okoline.
Članak 9
ZS radi postignuća svojih ciljeva surađuje s drugim političkim strankama i udrugama te međunarodnim organizacijama u skladu s temeljnim programskim odrednicama.
Članak 10
ZS se za ostvarivanje programskih načela zalaže demokratskim metodama poštujući ustavnost i zakonitost, a posebno uvažava ulogu žene u politici i određuje minimalnu kvotu od 30% žena u vodstvu ZS-a, odnosno u vrhovnim tijelima ZS-a.
Članak 11
Rad ZS-a je javan. Iznimno Predsjedništvo ZS-a može isključiti javnost iz svog rada i to u interesu zaštite interesa stranke i javnog morala.
V. ČLANSTVO
Članak 12
Članom ZS-a može postati svaka punoljetna osoba, poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske, koja prihvaća Program i Statut ZS-a te potpiše pristupnicu i koja svojim sposobnostima i znanjem želi pomoći ZS-u u stvaranju uvjeta za boljitak Hrvatskog zagorja i Republike Hrvatske.
Članovi stranke su ravnopravni i imaju jednaka prava, obveze i odgovornosti.
Članak 13
Prava člana ZS-a su:
sudjelovati u radu ZS-a i poticati njegov rad;
birati i biti biran u tijela ZS-a;
dobiti iskaznicu ZS-a;
biti izvješćivan o radu ZS-a;
podnijeti ostavku na dužnost na koju je izabran ili imenovan;
istupiti iz ZS-a.
Dužnosti člana ZS-a su:
raditi u skladu s programskim i statutarnim dokumentima ZS-a te odlukama nadležnih stranačkih tijela;
svojim djelovanjem štititi interese i ugled stranke;
plaćati članarinu.
Članak 14
Članstvo u stranci prestaje:
istupanjem;
brisanjem;
isključenjem.
Članak 15
Član stranke briše se iz članstva zbog:
smrti;
samovoljnog prestanka obnašanja dužnosti u predstavničkom odnosno izvršnom tijelu na koju je izabran kao član ZS-a.
Odluku o brisanju provodi općinska organizacija ZS-a.
Članak 16
ZS može iz svog članstva isključiti člana koji ne poštuje programske i statutarne dokumente ZS-a te odluke nadležnih tijela ZS-a.
Prijedlog za isključenje može dati pet (5) članova ZS-a, predsjednik općinske, gradske i županijske organizacije ZS-a te Predsjednik ZS-a. Prijedlog za isključenje upućuje se Statutarnom povjerenstvu ZS-a.
Odluku o isključenju na temelju prijedloga iz stavka 2. ovog članka donosi Predsjedništvo ZS-a.
Žalbu na odluku Predsjedništva ZS-a Skupštini ZS-a mogu uputiti i član čije se isključenje predlaže i predlagatelj isključenja.
VI. USTROJSTVENI OBLICI ZS-a
Članak 17
Ustrojstveni oblici ZS-a jesu:
općinske organizacije;
gradske organizacije;
županijske organizacije.
OPĆINSKE ORGANIZACIJE
Članak 18
Općinska organizacija je organizacijska jedinica ZS-a koja se u pravilu osniva na području svake općine.
Za osnivanje općinske organizacije dovoljno je deset (10) članova ZS-a.
Općinske organizacije ZS-a, u skladu s Programom i Statutom, djeluju samostalno na svom području.
Općinske organizacije:
predlažu kandidate za tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i daju im upute za rad;
provode politiku, odluke i zaključke viših tijela stranke;
sudjeluju u rješavanju pitanja značajnih za područje općine.
Članak 19
Tijela općinske organizacije su Skupština, Izvršni odbor i Nadzorni odbor.
Tijela općinske organizacije donose poslovnike o svom radu.
Članak 20
Skupština je najviše tijelo općinske organizacije. Skupština se sastaje prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje.
Skupštinu saziva i predsjedava joj predsjednik općinske organizacije.
Predsjednik je dužan sazvati Skupštinu u roku od 15 dana na zahtjev Izvršnog odbora općinske organizacije ili ako to pismeno zatraži jedna trećina njezinih članova.
Ako u slučaju iz prethodnog stava Skupština ne bi bila sazvana, Skupštinu može sazvati Nadzorni odbor općinske organizacije ili Predsjedništvo ZS-a.
Skupštinu čine svi članovi općinske organizacije.
Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih članova, ukoliko je sjednici nazočna većina članova Skupštine.
Članovi Skupštine moraju biti pismeno obaviješteni o mjestu, vremenu i dnevnom redu Skupštine, najmanje 8 dana prije njezina održavanja.
Glasovanje na Skupštini je javno.
O svim pitanjima izbora dužnosnika Skupština odlučuje tajnim glasovanjem natpolovičnim brojem glasova nazočnih članova općinske organizacije ako Skupština ne odluči drugačije.
Neprihvaćanje izvješća predsjednika povlači njegovu ostavku i izbor novog predsjednika općinske organizacije.
Članak 21
Skupština općinske organizacije ZS-a:
donosi program rada;
donosi pravila o radu općinske organizacije;
bira predsjednika, jednog (1) ili više dopredsjednika (do tri), tajnika i rizničara;
bira Izvršni odbor, Nadzorni odbor i predstavnike općinske organizacije u Županijskoj skupštini ZS-a;
odlučuje o izvješću predsjednika;
potvrđuje predložene kandidate za izbore u lokalnu samoupravu i upravu.
Članak 22
Između dviju skupština najviše tijelo općinske organizacije je Izvršni odbor općinske organizacije.
Izvršni odbor općinske organizacije čini predsjednik, (1) ili više dopredsjednika (do 3), tajnik, rizničar, 3 do 11 članova izabranih na skupštini te načelnik iz redova ZS-a te članovi općinskog vijeća iz redova ZS-a kao i županijski vijećnici i saborski zastupnici Republike Hrvatske iz redova ZS-a.
Izvršni odbor općinske organizacije predlaže kandidate ZS-a za izbore u tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izvršni odbor općinske organizacije, uz nazočnost više od polovice ukupnog broja članova, odlučuje natpolovičnim brojem glasova nazočnih članova.
Predsjednik predstavlja općinsku organizaciju, saziva i predsjedava skupštini i Izvršnom odboru, provodi njihove odluke te se brine o poštovanju Statuta i zakonitosti rada općinske organizacije.
Tajnik općinske organizacije obavlja stručno-administrativne poslove, a rizničar vodi financijsko-materijalno poslovanje.
Članak 23
Nadzorni odbor općinske organizacije ima tri (3) člana i konstituira se izborom predsjednika na svojoj prvoj sjednici. Nadzorni odbor ocjenjuje da li su odluke i rad tijela ogranka u suglasnosti s zakonom i drugim propisima te da li se sredstvima raspolaže uredno i namjenski.
Sva tijela su dužna na zahtjev Nadzornog odbora dati na uvid sve dokumente iz područja svog djelovanja.
Nadzorni odbor je odgovoran skupštini općinske organizacije kojoj podnosi izvješće o svojem nalazu.
Članstvo u Nadzornom odboru isključuje obnašanje ostalih dužnosti u općinskoj organizaciji.
GRADSKE ORGANIZACIJE
Članak 24
U gradovima se osnivaju gradske organizacije ZS-a.
Na gradsku organizaciju sukladno se primjenjuju odredbe ovog Statuta koje se odnose na osnivanje i rad općinske organizacije.
Gradska organizacija ZS-a Grada Zagreba ima položaj županijske organizacije.
ŽUPANIJSKE ORGANIZACIJE
Članak 25
Županijska organizacija ZS-a je vezna organizacija između svih organizacijskih oblika djelovanja stranke na području županije i vodstva, odnosno Središnjice stranke kao cjeline.
Županijska organizacija se u pravilu osniva u županijama gdje djeluju općinske organizacije, a samo u iznimnim slučajevima mogu se odlukom Predsjedništva ZS-a osnovati županijske organizacije u županijama gdje ne djeluju općinske ili gradske organizacije.
Županijska organizacija ZS-a usklađuje, usmjerava i politički nadzire rad općinskih organizacija na svom području, a ujedno samostalno utvrđuje i provodi politiku ZS-a za područje cjelokupne županije.
Članak 26
Županijska organizacija:
bira i opoziva članove svojih tijela;
bira i opoziva predstavnike županijske organizacije u Predsjedništvo ZS-a;
promiče interese i ciljeve stranke na svom području;
potiče i organizira osnivanje novih te pomaže i koordinira rad svih općinskih organizacija na području županije;
brine se za financiranje svojih djelatnosti;
utvrđuje razvojne i druge probleme na području županije i sudjeluje u njihovu rješavanju;
predlaže kandidate za tijela županijske samouprave te usmjerava i usklađuje njihov rad;
obavještava vodstvo i središnjicu stranke o svim važnijim političkim, gospodarskim, kulturnim i socijalnim zbivanjima te o svojim stajalištima i odlukama u vezi s njima;
provodi politiku, odluke i zaključke vrhovnih tijela i organa ZS-a;
surađuje s drugim strankama i organizacijama na području županije.
Članak 27
Županijska organizacija obavlja svoju djelatnost putem tijela i organa. Tijela županijske organizacije su Skupština, Predsjedništvo, stručna povjerenstva i Nadzorni odbor.
Organi županijske organizacije su predsjednik, dopredsjednici, tajnik i rizničar.
Članak 28
Skupština je najviše tijelo županijske organizacije.
Skupština raspravlja i odlučuje o svim pitanjima navedenim u Članku 27. ovog Statuta.
Skupština se sastaje prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje.
Skupštinu saziva i predsjedava joj predsjednik županijske organizacije. Predsjednik je dužan sazvati Skupštinu u roku od 15 dana na zahtjev Izvršnog odbora županijske organizacije ili ako to pismeno zatraži jedna trećina njezinih članova.
Ako u slučaju iz prethodnog stavka Skupština ne bi bila sazvana, Skupštinu može sazvati Nadzorni odbor ili Predsjedništvo ZS-a.
Članovi Skupštine moraju biti pismeno obaviješteni o mjestu, vremenu i dnevnom redu skupštine najmanje 8 dana prije njezina održavanja.
Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih članova ukoliko je na sjednici nazočna većina članova Skupštine.
Glasovanje je na Skupštini javno, ako njezini članovi ne odluče protivno.
Glasovanje prilikom izbora za članove tijela i organa u pravilu obavlja se tajno.
Članak 29
Skupštinu županijske organizacije ZS-a čine izabrani predstavnici općinskih i gradskih organizacija i njihovi predsjednici po funkciji te svi vijećnici i članovi poglavarstava općina, gradova i županije izabrani predstavnici iz reda ZS-a.
Članovi općinske organizacije biraju po jednog (1) predstavnika i gradske organizacije biraju po dva (2) predstavnika u Skupštinu županijske organizacije.
Članak 30
Između održavanja dviju skupština najviše tijelo županijske organizacije je Predsjedništvo kojeg bira skupština.
Predsjedništvo čine predsjednik, (1) ili više dopredsjednika (do 3), tajnik, rizničar te onoliko članova koliko odluči skupština koja ih i bira.
Predsjednici općinskih i gradskih organizacija su po funkciji članovi predsjedništva županijske organizacije.
Broj dopredsjednika utvrđuje Skupština.
Predsjednik županijske organizacije je ujedno i predsjednik Predsjedništva.
Članak 31
Predsjednik predstavlja županijsku organizaciju, brine se za poštivanje Statuta i zakonitost rada, saziva i predsjedava sjednicama Predsjedništva i Skupštine te izvršava njihove odluke.
Dopredsjednici pomažu predsjedniku u radu i zamjenjuju ga za vrijeme spriječenosti.
Članak 32
Predsjedništvo županijske organizacije ZS-a:
provodi odluke i zaključke Skupštine;
utvrđuje i vodi tekuću politiku stranke na području županije;
provodi odluke i zaključke nadređenih tijela ZS-a;
priprema materijale o kojima odlučuju skupština i Predsjedništvo te predlaže program rada.
Članak 33
Radi što uspješnijeg rada Predsjedništvo imenuje stručna povjerenstva kao savjetodavna tijela koja se bave onim područjima djelovanja županijske organizacije koje Predsjedništvo ocijeni važnim.
Članak 34
Tajnik županijske organizacije obavlja stručno-administrativne poslove, a ujedno je tajnik Skupštine i Predsjedništva.
Predsjedništvo može odlučiti da se u županijskoj organizaciji prema potrebi ustroji ured tajništva s odgovarajućim osobljem.
Članak 35
Rizničar županijske organizacije brine se za ostvarenje prihoda te vodi financijsko-materijalno poslovanje.
Članak 36
Način rada skupštine i Predsjedništva županijske organizacije određuje se poslovnikom.
Članak 37
Skupština bira Nadzorni odbor županijske organizacije koji broji pet (5) članova.
Članak 38
Nadzorni odbor bira predsjednika na konstituirajućoj sjednici koju saziva predsjednik županijske organizacije.
Nadzorni odbor prati i nadzire poštivanje i primjenu statutarnih odredaba i zakonitost rada tijela, organa i organizacija ZS-a na području županijske organizacije kao i njihovo materijalno-financijsko poslovanje i o tome podnosi izvješće Skupštini županijske organizacije i Nadzornom odboru ZS-a.
VII. VODSTVO ZS-a – VRHOVNA TIJELA
Članak 39
Vrhovna tijela ZS-a su:
Glavna skupština ZS-a,
Predsjednik ZS-a,
Predsjedništvo ZS-a,
Statutarno povjerenstvo ZS-a,
Nadzorni odbor ZS-a,
Glavni tajnik ZS-a.
GLAVNA SKUPŠTINA
Članak 40
Glavna skupština je najviše tijelo ZS-a.
Glavnu skupštinu čine izabrani predstavnici županijskih organizacija ZS-a te po funkciji svi članovi Predsjedništva, Nadzornog odbora i Statutarnog povjerenstva.
Svaka županijska organizacija daje petnaest (15) izaslanika u Glavnu skupštinu ZS-a.
Članak 41
Izbori za članove Glavne skupštine održavaju se najkasnije 30 dana prije isteka mandata Skupštine.
Odluku o raspisivanju izbora donosi Predsjedništvo ZS-a.
Odlukom iz prethodnog stavka određuje se dan izbora te rokovi za provođenje pojedinih izbornih radnji.
Županijske organizacije su dužne najkasnije 15 dana prije održavanja Glavne skupštine dostaviti Glavnom tajniku stranke imena predstavnika izabranih na skupštini županijske organizacije.
Članak 42
Glavnu skupštinu saziva Predsjednik ZS-a po odluci Predsjedništva ZS-a.
Predsjednik je dužan sazvati Glavnu skupštinu kad to zahtijeva Nadzorni odbor, tri županijske organizacije ili trećina članova Glavne skupštine.
Ako predsjednik ne sazove Glavnu skupštinu u roku od mjesec dana od zahtjeva, istu može sazvati Nadzorni odbor.
Redovne Glavne skupštine održavaju se svake četvrte godine, a izvanredne po potrebi.
Općinske, gradske i županijske organizacije ZS-a moraju biti pismeno izvještene o mjestu i vremenu održavanja Glavne skupštine najmanje 30 dana prije njezina održavanja.
Dnevni red Glavne skupštine s odgovarajućim materijalima mora biti dostavljen svim članovima skupštine najmanje 10 dana prije njezina održavanja.
Članak 43
Glavna skupština:
donosi Statut i njegove izmjene i dopune;
donosi Program, Izborni program, usvaja rezolucije i deklaracije i druge programske akte;
bira i opoziva predsjednika, dopredsjednike, te članove Predsjedništva, Nadzornog odbora i Statutarnog povjerenstva;
razmatra i usvaja izvješće koje podnosi Predsjednik ZS-a, Nadzorni odbor i Statutarno povjerenstvo;
donosi Poslovnik o svom ustrojstvu i radu te druge opće akte.
Članak 44
Glavna skupština donosi pravovaljane odluke ukoliko je nazočna natpolovična većina članova Glavne skupštine, a pravovaljano odlučuje natpolovičnom većinom nazočnih.
Ukoliko sjednici nije nazočna natpolovična većina članova Glavne skupštine, saziva se nova Glavna Skupština u roku od tri (3) mjeseca, s tim da na istoj mora biti nazočna najmanje jedna trećina članova Glavne skupštine.
Članak 45
Predsjednik ZS-a bira se tajnim glasovanjem.
Ako u izborima sudjeluje više kandidata, pravo da budu birani za predsjednika ZS-a imaju dva kandidata koja su u prvom krugu glasovanja dobili najveći broj glasova.
Na ponovljenim izborima izabran je onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.
Članak 46
Pravo predlaganja predsjednika ima Predsjedništvo, tri županijske organizacije ili trideset (30) članova Glavne skupštine.
Pravo predlaganja kandidata za tijela Stranke ima Predsjednik, Predsjedništvo ili trideset (30) članova Glavne skupštine.
Zadnji rok za predlaganje kandidata za predsjednika ZS-a je petnaest (15) dana prije održavanja izborne Glavne skupštine.
PREDSJEDNIK ZS-a
Članak 47
Predsjednik rukovodi strankom i odlučuje o svim tekućim poslovima u dogovoru s Predsjedništvom stranke. Za svoj rad odgovoran je Glavnoj skupštini ZS-a.
Predsjednik provodi politiku ZS-a u okviru Programa i Statuta, brine o provođenju zaključaka i odluka Predsjedništva i daje izjave za javnost u ime ZS-a.
Predsjednik predsjedava sjednicama Predsjedništva i podnosi izvješće o radu Glavnoj skupštini.
Članak 48
Predsjedniku stranke u radu pomažu dopredsjednici koje bira Glavna skupština ZS-a.
Predsjednik ZS-a svoje dužnosti u pravilu obnaša profesionalno.
PREDSJEDNIŠTVO ZS-a
Članak 49
Glavna skupština ZS-a bira Predsjednika, tri (3) dopredsjednika, te pet (5) članova Predsjedništva.
Predsjedništvo ZS-a na svojoj prvoj sjednici bira Glavnog Tajnika između članova Predsjedništva ZS-a.
Predsjedništvo ZS-a čine predsjednik, tri (3) dopredsjednika, pet (5) izabranih članova Predsjedništva iz prvog stavka, predsjednici županijskih organizacija te po funkciji svi župani i njegovi zamjenici, gradonačelnici i načelnici ako su članovi ZS-a i saborski zastupnici članovi ZS-a.
Ukoliko izabranom članu Predsjedništva prestaje mandat iz bilo kojeg razloga, članom Predsjedništva postaje osoba koja je na posljednjoj izbornoj Skupštini dobila najveći broj glasova iza zadnjeg izabranog člana Predsjedništva, što utvrđuje Predsjedništvo i pismeno izvješćuje izabranog člana o početku obnašanja dužnosti. Zagorska stranka može zbog izuzetnih zasluga u Predsjedništvo kooptirati dva (2) člana.
Članak 50
Predsjedništvo:
provodi odluke i zaključke Glavne skupštine;
utvrđuje i vodi tekuću politiku stranke;
predlaže i provodi politički, gospodarski, socijalni i druge programe;
donosi političke i druge odluke o svim pitanjima;
odlučuje o sazivu Glavne skupštine;
odlučuje o osnivanju ustrojstvenih oblika ZS-a
upravlja imovinom stranke;
predlaže kandidate za zastupnike u Hrvatski sabor;
osniva stručno-politička povjerenstva kao svoja savjetodavna tijela i imenuje njihove predsjednike;
donosi Pravilnik o radu Središnjice stranke;
donosi poslovnik o svojem radu;
imenuje i razrješava poslovnog tajnika i administrativnog tajnika;
donosi odluke u vezi s isključenjem i žalbama članova stranke;
obavlja i druge poslove predviđene Statutom;
imenuje Glavnog rizničara ZS-a, financijskog direktora i direktora marketinga te glasnogovornika ZS-a.
Članak 51
Rad Predsjedništva odvija se na sjednicama koje se sazivaju po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.
Članak 52
Predsjedništvo donosi odluke većinom glasova nazočnih, ukoliko je sjednici nazočna natpolovična većina članova Predsjedništva.
Članovi Predsjedništva moraju biti izvješteni o mjestu, vremenu i dnevnom redu sjednice najmanje osam (8) dana prije njezina održavanja.
Kad Predsjedništvo odlučuje o hitnim stvarima sjednice se iznimno mogu sazvati i u vremenu kraćem od osam (8) dana.
Članak 53
Ustrojstvo i način rada Predsjedništva uređuje se Poslovnikom.
STATUTARNO POVJERENSTVO
Članak 54
Radi vjerodostojnog i jedinstvenog tumačenja te praćenja primjene Statuta, osniva se Statutarno povjerenstvo.
Statutarno povjerenstvo ima tri (3) člana koje bira Glavna skupština, među kojima barem jedan mora biti pravne struke.
Članovi između sebe biraju predsjednika i tajnika.
Statutarno povjerenstvo daje mjerodavno tumačenje Statuta i drugih općih akata na zahtjev članova, tijela i organizacija ZS-a i ima pravo pokrenuti postupak za njihovu izmjenu.
Mišljenje i tumačenje Statutarnog povjerenstva obvezno je za sve organizacije i tijela u ZS-u.
Statutarno povjerenstvo odlučuje većinom glasova svih članova.
NADZORNI ODBOR
Članak 55
Nadzorni odbor ZS-a ima tri (3) člana koji između sebe biraju predsjednika na prvoj konstituirajućoj sjednici koju saziva Predsjednik stranke.
Nadzorni odbor prati i nadzire provođenje Statuta i odluka vrhovnih tijela stranke, njihovo financijsko-materijalno poslovanje, pregledava završni račun i podnosi izvješća nadležnim tijelima stranke.
Dužnosnici vrhovnih tijela stranke koji obavljaju izvršne poslove ne mogu biti članovi Nadzornog odbora ZS-a.
Način rada nadzornog odbora uređuje se Poslovnikom.
Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova nazočnih, ukoliko je sjednici nazočna natpolovična većina članova Nadzornog odbora.
TRAJANJE MANDATA I OPOZIV
Članak 56
Mandat Glavne skupštine ZS-a traje četiri (4) godine.
Predsjednik ZS-a, Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Statutarno povjerenstvo biraju se na četiri (4) godine.
Nakon isteka četverogodišnjeg mandata za sva tijela obavlja se redovni izborni postupak s pravom ponovnog izbora.
Odredbe ovog članka primjenjuju se sukladno i na mandate tijela u općinskim, gradskim i županijskim organizacijama ZS-a.
SREDIŠNJICA I TAJNIŠTVO ZS-a
Članak 57
Središnjicu ZS-a sačinjava ured i sjedište Predsjednika, dopredsjednika, Glavnog tajnika, Statutarnog povjerenstva i Nadzornog odbora ZS-a.
Središnjicu predstavlja Predsjednik ZS-a, a za njezin rad odgovoran je Glavni tajnik.
U sastavu Središnjice djeluje Tajništvo ZS-a koje čine Glavni tajnik i administrativni tajnik.
Članak 58
Administrativni tajnik vodi sve administrativne poslove ZS-a. Administrativnog tajnika bira Predsjedništvo ZS-a. Za svoj rad odgovoran je Glavnom tajniku i Predsjedniku ZS-a.
GLAVNI TAJNIK
Članak 59
Glavni tajnik ZS-a svoje dužnosti u pravilu obavlja profesionalno.
Glavni tajnik nalazi se na čelu Tajništva i obavlja sljedeće poslove:
organizira i vodi poslove Tajništva;
surađuje s predsjednikom i dopredsjednicima stranke u političkim i organizacijskim pitanjima;
predstavlja stranku u administrativnim i organizacijskim poslovima prema nadležnim državnim tijelima i organima, po ovlaštenju predsjednika stranke;
priprema sjednice Predsjedništva i Skupštine;
osigurava izvršenje odluka Glavne skupštine i Predsjedništva;
brine se o imovini stranke;
pruža stručnu pomoć općinskim, gradskim i županijskim organizacijama;
izrađuje prijedlog financijskog plana i završnog računa;
zaključuje ugovore u granicama svog djelokruga rada;
koordinira rad stručno-političkih povjerenstava;
obavlja i druge dužnosti predviđene Statutom i odlukama Skupštine i Predsjedništva.
Članak 60
Posebnim Pravilnikom kojeg donosi Predsjedništvo uređuje se rad i poslovanje Središnjice i Tajništva.
Članak 61
U slučaju duže spriječenosti, Glavnog tajnika zamjenjuje osoba koju odredi Predsjedništvo ZS-a.
VIII. SREDSTVA ZA RAD
Članak 62
Prihodi stranke sastoje se od:
članarine;
darova i doprinosa od fizičkih i pravnih osoba;
prihoda od publikacija, predavanja, priredaba i reklama;
proračuna jedinica lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave te državnog proračuna;
drugih izvora.
O visini članarine i njezinoj raspodjeli po ustrojstvenim oblicima odlučuje Predsjedništvo ZS-a.
ZS može osnivati zakladu za različita područja djelovanja, a prema odluci Predsjedništva ZS-a.
Nitko ne može na temelju donacije, darova te drugih novčanih ili materijalnih pomoći stjecati u stranci bilo kakva politička prava.
Članak 63
Rad stranke financira se na temelju stranačkog proračuna.
Proračun priprema Glavni tajnik, a donosi ga Predsjedništvo.
Nalog za isplatu u okviru financijskog proračuna mogu dati Predsjednik, dopredsjednici i Glavni tajnik stranke, a supotpisuju ga uvijek dvije ovlaštene osobe.
XI. PRESTANAK RADA STRANKE
Članak 64
Stranka prestaje postojati odlukom Predsjedništva, nakon provedenog izjašnjavanja članstva putem referenduma.
Prestane li stranka postojati na temelju odluke Predsjedništva, imovina stranke pripada svrsi koju odredi Predsjedništvo ZS-a.
X. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 65
Izmjene i dopune Statuta obavljaju se na način i po postupku predviđenom za njegovo donošenje.
Tumačenje Statuta daje Statutarno povjerenstvo.
Ovaj Statut stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja.
Predsjednik ZS-a:
Miljenko Jerneić