Nakon samo 6 godina 1970., demonstracije u Iranu počele su poprimati drugi oblik, počeli su veliki štrajkovi, specifične operacije i napadi. Khomeinijeva revolucija trajala je 9 kontinuiranih godina sve dok nije postigla svoje ciljeve. Da se podsjetimo, u modernoj povijesti, nikad nije bilo pravih revolucija, osim dvije revolucije: Francuska i Iranska revolucija su revolucije koje su uništile korijene starog režima i zamijenile ih svjetskim poretkom. Nakon uspjeha iranske revolucije 1979. godine, kralj Mohammad Pahlavi ponovno je pobjegao sa suprugom u Egipat gdje ga je primio egipatski predsjednik Mohamed Anwar Sadat, te na kraju otputovao u Ameriku s ciljem liječenja raka žlijezde. U međuvremenu Khomeini se vratio iz Francuske u Iran dok su se revolucionari na iranskim ulicama htjeli osvetiti režimu Mohammad Reza Pahlavija. Nakon dolaska kralja u Ameriku 1979. godine, probudila se stara rana revolucionarnih Iranaca uzrokovana državnim udarom 1953. godine u Iranu. Narod u Iranu zahtijevao je da se Amerika više ne miješa u iranske unutarnje poslove. Ljuti revolucionari napali su američku ambasadu, provalili vrata veleposlanstva, upali u ambasadu i uhitili 52 amerikanca, uključujući diplomatske dužnosnike i vojnike koji su postali taocima. Revolucionari su pretražili američku ambasadu u Teheranu i pronašli dokumente i prepiske koji dokazuju da Amerika pokušava napasti i okončati Khomeinijevu revoluciju, te dokaze kako Amerika podržava grupe protiv Khomeinijeve vladavine. Svi su ti spisi službeno objavljeni nakon 1995. godine u 77svezaka pod nazivom “spyware dokumenti”. Bivši američki predsjednik Carter kontaktirao je Khomeinija te ga zamolio da pošalje policiju kako bi zaštitila američku ambasadu od revolucionara koji su ju napali. To je i dužnost iranske vlade da štiti strana veleposlanstva na svom tlu. Međutim Khomeini je zatražio od američkog predsjednika da preda bježećeg kralja Iranu. Međunarodnoj zajednici postalo je jasno da će 52 talaca diplomata biti izručeni Americi, ako Amerika preda iranskog kralja Mohammad Reza Pahlavija. U međuvremenu Amerika je odlučila prokrijumčariti kralja u Panamu i iz Paname u dogovoru sa egipatskim predsjednikom u Egipat. Zbog toga su i danas odnosi Egipta i Irana napeti. Nakon dolaska kralja u Egipat, Amerika je Iranu odgovorila kako kralj ne boravi na području Amerike, te da nema nikakve veze s njegovim bijegom. Izjava je uznemirila Iran koji je uzvratio protu izjavom da diplomate neće izručiti ukoliko Amerika ne preda kralja Pahlavija. Amerika se osjećala poniženo, jer je bila pobjedonosna zemlja tijekom Drugog svjetskog rata i među pet zemalja koje su upravljale svijetom te je odlučila osloboditi taoce tajnom operacijom pod nazivom “Eagle Claws”. Amerika je poslala vojnu silu, u nadi da oslobodi taoce iz Irana, međutim bezuspješno. Taoci su bili oslobođeni sporazumom između Irana i Amerike u Alžiru 1980. godine. Naime, postoji mnogo teorija zašto su Iran i Amerika neprijatelji. Nažalost nikada nećemo znati točan razlog. Ne smijemo zaboraviti da je Amerika 1988. napala Iran avionom, nametala ekonomsku blokadu i ekonomske sankcije sve do danas