PRIJEDLOG ZAGORSKE STRANKE ZA POSTIZANJE JEDINSTVENOG STAVA SVIH POLITIČKIH STRANAKA U SKUPŠTINI KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE RADI OČUVANJA OPSTOJNOSTI I FUNKCIONALNOSTI SADAŠNJE KVALITETE ZDRASTVENE ZAŠTITE KOJU GRAĐANIMA PRUŽA OPĆA BOLNICA ZABOK

                Na svojoj 20. Sjednici održanoj dana 30.siječnja 2013. Godine Županijska skupština Krapinsko-zagorske županije izglasala je prijedlog odluke o pozivu Vladi Republike Hrvatske na provođenje sanacije Opće bolnice Zabok.  Time su privremeno presena osnivačka prava sa KZŽ na Državu, ali uz pretpostavku da će država upravljati Općom bolnicom Zabok poput dobrog gospodara.  Obećano je da će država u planiranom periodu sanirati gubitak bolnice, a nakon sanacije bolnicu u cijelosti vratiti na upravljanje županiji kao osnivaču, bez ukidanja ili gubitka funkcionalnosti pojedinih odjela ili djelatnosti važnih za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu stanovništva KZŽ. Svi mi smo za to glasovali u dobroj vjeri, bez trenutka primisli da bi nas Ministarstvo zdravlja  ili Vlada mogli izigrati i ne provesti sanaciju kako je planirano, već pokušati uštedjeti na način koji će ako bude proveden možda dovesti do značajnog pogoršanja kvalitete zdravstvene zaštite građana naše županije.  

                Skupština nije podržala nikakav prijedlog kojim bi se pristalo da u tijeku postupka sanacije bolnice dođe do ukidanja odjela, polikliničkih ambulanti, dijagnostičkih službi,  smanjenja broja ili otpuštanja zdravstvenih radnika, što bi u konačnici dovelo do bitnog pogoršanja kvalitete zdravstvene zaštite u KZŽ.

                Također skupština nije podržala niti joj je bio predočen bilo kakav plan da se zgrada OB Zabok na pola isprazni te da se prazni kapaciteti od strane Države ponude tržištu ili privatnim investitorima, jer je ta zgrada građena kako bi se kroz sustav javnog zdravstva besplatno zadovoljavale zdravstvene potrebe građana Krapinsko zagorske Županije.  To je uostalom bilo javno proklamirano od strane svih dosadašnjih vladajućih struktura u županiji od kada je 2003.s puno entuzijazma započela izgradnja OB Zabok.

                Skupština nije podržala prijedlog da se kroz bilo kakve mjere koje bi poduzimalo ministarstvo teško stečena kategorija bolnice 3A, koja govori o kvaliteti usluga u našoj bolnici, smanji na nižu razinu, gradske bolnice ili niže, te se tako ograniče medicinski postupci koji bi se u našoj županiji mogli izvoditi.

                Činjenica je da umjesto da država sanira stari gubitak bolnice kako je bilo planirano ona to nije napravila. Naprotiv, ostvaren je novi dodatni gubitak koji opterećuje poslovanje bolnice.

                Činjenica je da se u Općoj bolnici Zabok radi dobro prema pokazateljima kvalitete zdravstvene zaštite, da iskorištenost posteljnih kapaciteta iznosi 67,20% što je u okviru standardnog prosjeka.L iste čekanja bolesnika nisu se  značajno povećale unatoč nedostatku novca,  štrajku liječnika i nezadovoljstvu ostalih zadravstvenih djelatnika, te da je unatoč znatnom jednostranom smanjenju limita i cijena usluga od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje obrađen gotovo isti broj bolesnika u usporedbi s prethodnim razboljem. Za to sve zagorsko zdravstvo trebalo bi biti kažnjeno nametanjem dodatnih ograničenja, umjesto da bude pohvaljeno i potaknuto na razvoj. Restrikcije nikako ne mogu biti nazivane razvojem i zbog toga je čitav plan pogrešno nazvan. Trebalo ga nazvati planom smanjenja i ograničenja kapaciteta bolnica 2014-2016. u Središnjoj i  sjevernoj regiji.

                Ministarstvo zdravlja za taj novoostvareni gubitak Opće bolnice  Zabok ne može okriviti loše vodstvo bolnice ili zdravstvene radnike koji prave prekomjerne troškove zbrinjavajući bolesnike, budući da se radi vrlo štedljivo i skromno te se uz malo sredstava na temelju znanja, entuzijazma i iskustva daje maksimalni učinak. Za taj gubitak Ministarstvo može indirektno okriviti samo sebe, zbog lošeg gospodarenja i stvarenja neprirodnih i nemogućih uvjeta poslovanja. Nadalje Ministarstvo za nastanak gubitka direktno može okriviti monopolistički položaj HZZO-a (Hrvatskog Zavoda Za Zdravstveno Osiguranje), o kojem ovisi po svim osnovama 91,90% prihoda Opće bolnice Zabok (Izvješče, str.3). 

                Taj monopolistički položaj omogućava monopolističkoj agenciji jednostrano ponašanje prilikom samovoljnih i jednostranih promjena limita bolnice te cijena obavljenih usluga koje se u OB Zabok pružaju bolesnicima. Ako vi napravite neki posao, utrošite vrijeme i rad, i to vam se ne plati ili vam se plati samo 50% ne treba biti ekonomski stručnjak da prognozirate propast takvog poduzeća. Još je gore to da zakonski ne možete napraviti ovrhu nad svojim dužnikom i prisilno naplatiti dugovanje, a zakon vas tjera da dalje radite pod istim uvjetima.

                Posljedice takvog ponašanja HZZO na poslovanje OB Zabok vide se na primjer iz toga da iako je u 2013.u stacionarnom dijelu bolnice obrađen gotovo isti broj bolesnika kao u 2012.vrijednost usluga u stacionarnom dijelu bolnice 21.723.697 kn manje, odnosni 31,25% manje i odnosu na isto razdoblje 2012., a tom ogromnom sumom koju je bolnica izgubila zbog monopolističkog položaja i jednostranih odluka HZZO-a moglo se je pokriti gotovo pola gubitka OB Zabok. 

                Činjenica je da su uvjeti poslovanja Opće bolnice Zabok direktno definirani odlukama Sabora RH, Vlade RH, Ministarstva zdravlja i najviše Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ako se radi u uvjetima neprestalnih promjena, smanjivanja cijena rada i usluga i jednostranih odluka pravna i poslovna nesigurnost onemogućavaju bilo kakvo planiranje i ispunjavanje planiranih obaveza uz redovno podmirivanje troškova.  

                Činjenica je da je Upravno vijeće HZZO jednostrano i neovisno o programu rada i prostorima bolnice donio odluku o utvrđivanju Proračuna ili limita bolnice za 2013., a koji je puno manji od stvarno nužnog.

                Činjenica je da se unatoč tome što troškovi rada i troškovi režija rastu od strane HZZO smanjuje cijena rada koji se obavlja u bolnici kroz smanjivanje koeficijenata DTS-a prvo za 7%, a nakon toga za čak 30%,  te se uz to smanjuje vrijednost  boda u polikliničko konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti sa 8,01 na 6,93 čime se bolnica prisiljava da radi puno više, ali i stvara puno više materijalnih troškova , da bi joj HZZO platio manje. Tako se bolnica dovodi u položaj da ne može ispuniti dogovoreni limit ne zato što manje radi nego zato što je HZZO jednostrano smanjio cijenu usluge jer ne želi platiti povećan broj usluga.

                Uz takve nemoguće uvjete za tržišno poslovanje na bolnicu se od strane ministarstva direktno ili kroz medije vrši pritisak za smanjenje listi čekanja  bolesnika.  

                Na žalost, sada se, umjesto da se sanira dug bolnice i kako je bilo prvotno planirano dugovanje bolnica prebaci na Republiku Hrvatsku,kako nam je bilo prezentirano i obećano radi nešto potpuno drugo. Želi se smanjiti broj kreveta i djelatnosti opće bolnice kako bi se smanjili troškovi, umjesto da se bolnici kroz bolje organizirano vodstvo omogući da krene od nule te uz savjesno poslovanje pruži građanima kvalitetna zdravstvena zaštita.

                Kroz takozvani Master plan ili Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva predlaže se sanacija OB Zabok kroz smanjenje broja kreveta, nekih odjela i djelatnosti, a indirektno će takvo smanjenje broja kreveta poremetiti omjer zaposlenih radnika prema krevetu, koji je sada 2,56, pa je za očekivati da će to poslužiti kao izgovor za otpuštanje odgovarajućeg broja medicinskog i nemedicinskog osoblja. Ukoliko se broj kreveta smanjuje za stotinu, za očekivati je otpuštanje dvjestotinjak  djelatnika. Ispražnjeni kapaciteti onda bi se mogli ponuditi u najam privatnicima ili iskoristiti za svrhu za koju nisu građeni i za koju je Krapinsko zagorska Županija izdvajala svoj novac.

                Smatramo da ministar Ostojić nema mandat da bolnicu koja mu je povjerena na upravljanje u dobroj vjeri smanjuje na razinu gradske bolnice, na razinu depadanse zagrebačkih klinika koje će u nju upućivati beznadne slučajeve.

                Ministar nema pravo da indirektno kroz smanjivanje kapaciteta bolnice i broja kreveta dovodi do otpuštanja radnika bolnice poglavito  zdravstvenih stručnjaka i četrdesetak mladih specijalizanata koji su sada na specijalizaciji i za čiju plaću i školovanje smo mi izdvajali novac gotovo četiri godine, a ako ti mladi liječnici dobiju otkaze, preuzet će ih na tanjuru zagrebačke klinike ili će otići u inozemstvo.

                Ukoliko ministarstvo nije sposobno ili ne želi sanirati dugovanja bolnica, onda na sebe nije trebalo niti prenositi osnivačka prava.

Zbog toga zahtijevamo ili predlažemo:

1.       Da Ministarstvo zdravlja odustane od smanjenja broja akutnih kreveta u OB Zabok, a ukoliko to ne želi neka vrati osnivačka prava Krapinsko zagorskoj Županiji

2.       Da se ministarstvo upozori da je u izgradnju Opće bolnice Zabok značajna sredstva kroz otplatu kredita uložila KZŽ i njezini građani, što joj daje pravo, za razliku od ostalih bolnica u drugim županijama, da ne pristane na smanjivanje kapaciteta bolnice, otpuštanje medicinskih djelatnika ili iznajmljivanje i privatizaciju tako ispražnjenih prostora zgrade na Bračku.

3.       Da se ministarstvu skrene pažnja da je većina dugovanja OB Zabok prouzročena monopolističkim položajem HZZO-a s koji  mu omogućava jednostrane poteze poput smanjenja bolničkog limita, neplaćanja već obavljenih usluga ili njihovog samo djelomičnog plaćanja, te mogućnosti da jednostrano smanjuje cijene usluga kroz DTS ili vrijednost boda u specijalističko konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti.  S druge strane HZZO sam na sebe potroši dobar dio sredstava, prema nekim procjenama oko 20% novca koji građani uplaćuju za zdravstvenu zaštitu,  

4.       Da se ministarstvo upozori da je takav jednostrani potez smanjivanja DTS-a u 2013. oštetio OB Zabok za  21.723.697 kn čime je moglo biti sanirano gotovo pola duga bolnice.

5.       Praksa prebacivanja nelikvidnosti sa HZZO-a na Opće bolnice kroz takve postupke treba biti prekinuta ili HZZO-u treba oduzeti monopolistički položaj te omogućiti ulazak stranih ili domaćih osiguravajućih kuća u domenu osnovnog zdravstvenog osiguranja.

6.       Ukoliko se nastavi s istom takvom praksom HZZO-a na području KZŽ treba potaknuti osnivanje Zagorskog zdravstvenog osiguranja neovisnog o HZZO.

7.       Ukoliko ministarstvo ustraje na smanjenju od 100 kreveta za OB Zabok, treba ugovoriti te krevete sa Zagorskim zdravstvenim osiguranjem i drugim domaćim ili stranim osiguravajućim kućama, a ne ukinuti ih i isprazniti dio bolnice.  

8.       Da se zatraži od ministarstva zdravlja da prestane podržavati monopolistički položaj i jednostrane poteze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – koji je u konačnici sistemom prebacivanja dugovanja na bolnice doveo do akumuliranih dugovanja, a ne loše vodstvo zdravstvenih ustanova ili neracionalno postupanje liječnika. Otvoriti također treba mogućnost tržišnog natjecanja drugih kuća za zdravstveno osiguranje i u osnovnom osiguranju, ne samo u dopunskom osiguranju, s kojima bi bolnica mogla sklapati direktne ugovore, a građani birati te agencije kojima će plaćati doprinose, a ne direktno u državni proračun iz kojeg se onda novac prosljeđuje u HZZO kao bačvu bez dna.

9.       Da se za formiranje cijena usluga u zdravstvenoj zaštiti formira uz pomoć EU neovisno stručno tijelo koje ne bi bilo ovisno niti o HZZO-u kao samo još jednoj osiguravateljskog kući ili o Ministarstvu zdravlja. Arbitražu bi mogle provoditi institucije EU, a ne da se HZZO i Ministarstvo ponašaju po principu „bez obzira na pare muzika mora ići dalje dok sve ne propadne“.

10.   Županija bi u interesu  zaštite zdravlja svojih građana u budućnosti morala zaštiti mlade liječnike koji su na školovanju i na specijalizacijama na teret OB Zabok od otkaza i usmjeravanja na rad u Zagrebačke klinike. Moramo se voditi principom da Bolnicu ne čine zgrada i medicinski aparati, već mladi školovani i inteligentni ljudi. O njima će u budućnosti ovisiti zdravlje svih naših građana, pa i nas članova skupštine, župana i djelatnika stručnih službi

11.   Treba zaštititi pravnu opstojnost OB Zabok, kao pravne osobe.

12.   Funkcionalna integracija na principu ravnopravnosti i međusobne suradnje sa KBC Sestre Milosrdnice ne mora biti loša, ukoliko se sačuva pravna opstojnost OB Zabok. Suradnja mora biti dvosmjerna, a ne samo da se u OB Zabok iz klinike upućuju teški i izgubljeni slučajevi kako bi se oslobodili kreveti. Treba iz klinike u Zabok upućivati liječnike i stručnjake koji ovdje nedostaju, kako bi se liječnici približili bolesniku, a ne pacijente tjeralo na skupo putovanje u Zagreb.

13.   Treba uz OB Zabok od privatizacije i monetizacije zaštiti i ostale zdravstvene ustanove na području Krapinsko-zagorske Županije, konkretno Specijalne bolnice Krapinske Toplice i Stubičke Toplice, u koje je županija uložila znatna sredstva. Te ustanove pozitivno posluju, donose prihode i pridonose kvaliteti zdravstvene zaštite naših građana. Zbog toga ne smijemo  dozvoliti da se u budućnosti osnivačka prava za te bolnice pod bilo kojim izgovorom prenose sa županije na nekoga drugoga.

14.   Na ovim jednostavnim postavkama trebao bi se temeljiti jednostavni konsensus svih stranaka koje participiraju u županijskog skupštini, i oporbe i vladajućih, budući da na nama sada leži odgovornost za odluke o kojima će ovisiti zdravlje budućih generacija.

Predsjednik Zagorske stranke

Miljenko Jerneić