ŠTO SE TO ZBIVA NA BLISKOM ISTOKU

Na Facebook stranici Zagorske stranke objavljivat ćemo tekstove Mohammeda Adlaha, koji je naš vanjski suradnik, rodom iz Sirije i vrstan poznavatelj zbivanja na Bliskom Istoku. U nekoliko nastavaka upoznat ćemo Vas sa situacijom na Bliskom Istoku i što se u stvari tamo dešava. Nadamo se da će vanjskopolitička rubrika naći svojih interesenata.

Je li sukob između Amerike i Irana stvaran ili su Iran i Amerika tajni prijatelji? Da bismo odgovorili na to pitanje, moramo ispitati povijest, uvidjeti političke razlike između Amerike i Irana, i tek tada sagledati sliku u cijelosti … Što je uzrok napetosti Bliskog Istoka? Krećemo od Prvog svjetskog rata 1914. godine, kada je Velika Britanija sakupljala plijen, te je okupirala veliki dio Irana, nekadašnje Perzije. Djelovala je u Perziji 7 godina do 1921. godine, te ju je predala u ruke osobi zvanoj Reza Pahlavi. Nekoliko godina kasnije Perzija se pretvara u ono što se danas naziva Iranom i odbacuje sve aspekte religioznosti koji su značajno utjecali na politiku. Reza Pahlavi vladao je Iranom 20 godina, postao je vodeća sila Bliskog istoka. S druge strane njegov simpatizer Hitler zavladao je Njemačkom i krenuo u napad na Europu. Zbog straha da se politički ne udruže, Velika Britanija je Reza Pahlavija smijenila s vlasti u Iranu 1941. godine i vlast predala njegovom sinu Muhammad Reza Pahlaviju koji nije bio ništa manji zločinac od svog oca. Velika Britanija i Amerika dopustile su mu da suzbije slobodu i naredi masovna uhićenja u Iranu, te time učini narod siromašnim i bespomoćnim. Kakve su koristi Amerika i Velika Britanija imale što su pružale podršku Mohamadu Reza Pahlaviju u Iranu? Uvidjele su kako je Iran zemlja bogata naftom i zlatom. Četvrta je u svijetu po zalihi nafte i druga po zalihi plina … Kada je Velika Britanija napustila Iran u vrijeme otkrića nafte, osnovala je tvrtku Apoc Aioc koja je postala zajednička kompanija Irana i Velike Britanije za vađenje nafte. Nažalost, Velika Britanija je uzimala svu zaradu i time pljačkala bogatstvo Irana sve dok se u Iranu nije pojavio na vlasti Mohammed Mossadegh, te 1953.godine zauzeo položaj premijera. Donio je odluku o nacionalizaciji naftne kompanije, koja je u potpunosti postala vlasništvo Irana. Također je 1953. godine donio odluku o otpuštanju kralja Mohammad Reza Pahlavija koji je svojim privatnim avionom pobjegao u Irak, te iz Iraka u Italiju. Nakon samo nekoliko dana, iranska vojska izvela je vojni napad pod vodstvom generala Fadlallah Zuhdija s ciljem da premijer Muhammad Mossadegh bude uhićen i zatvoren, a kralj Mohammad Reza Pahlavi da se vrati u Iran kako bi Velika Britanija mogla ponovo vratiti svoj udio od iranske naftne kompanije. Ovaj put ju je podržala Amerika koja je zauzvrat dobila velik udio iranske naftne kompanije i bogatstva. Zašto Amerika ovaj put ima udio nafte? Vojni udar koji je svrgnuo premijera Mohammed Mossadegha i vratio kralja Muhammad Reza Pahlavija u Iran, bio je američki udar kojeg je okupila CIA. Muhammad Reza Pahlavi u iranskoj regiji imao je žestokog protivnika zvanog Khomein, a punog imena Ruh Allah Bin Mustafa Khomeini. Budući da je bio previše religiozan i popularan među ljudima 1963. uhićen je i zatvoren. Nakon uhićenja donesena je odluka o progonstvu izvan Irana jer je njegova popularnost narasla i pretvorila ga herojem zbog žestokog protivljenja iranskom kralju. Khomeini je otišao u Tursku, zatim u Irak i na kraju se nastanio u Francuskoj.